Tematski pokazatelj JADRANSKO MORE, PRIOBALJE I OTOCI (godina 2012.)
ONEIENJE MORSKOG OKOLIA I UNOS STRANIH INVAZIVNIH VRSTA
Slika 5a. Unos hranjivih tvari Riječina
Izvor: Baza pokazatelja
Rječina
Najveći unos opterećenja pokazatelja režima kisika i hranjivih tvari osim amonija bio je 2010. godine, kad je bio izmjeren najveći protok za promatrani period. Međutim najveći unos željeza i teških metala ( osim cinka ) bio je u 2012, a mangana i cinka u 2011.
Slika 5b. Unos hranjivih tvari Mirna
Izvor: Baza pokazatelja
Mirna
U 2010. godini bio je najveće opeterećenje pokazateljima režima kisika i svih hranjivih tvari, dok je najveći unos teških metala bio u 2009. godini. Najmanji unos opterećenja utvrđen je u 2011. godini.
Slika 5c. Unos hranjivih tvari Raša-Mutvica
Izvor: Baza pokazatelja
Raša
Najveće opterećenje vodotoka Raša pokazateljima režima kisika, suspendiranih tvari, amonija, ukupnog fosfora i teških metala bio je u 2009. godini. Unos nitrata i ukupnog dušika iskazanih kao tereti bio je najveći u 2010. godini, kada je bio najveći protok. Najmanji unos tereta svih pokazatelja bio je u 2011. godini kada je izmjeren najmanji srednji godišnji protok.
Slika 5d. Unos hranjivih tvari Cetina
Izvor: Baza pokazatelja
Cetina
U 2010. godini bio je najveći unos skoro svim pokazateljima osim nitrita, nitrata i ukupnog fosfora čiji je najveći teret izmjeren u 2009. godini. Najmanji unos svih pokazatelja bio je tijekom 2012. godine
Slika 5e. Unos hranjivih tvari Neretva-Rogotin
Izvor: Baza pokazatelja
Neretva
Najmanji unos svih pokazatelja u vodotok Neretva na postaji kod Rogotina bio je tijekom 2011. godine. Najveći unos teških metala bio je u 2009, najveći unos BPK5, amonija i nitrata tijekom 2010., a KPK nitrita i mangana 2012. godine
Slika 5f. Unos hranjivih tvari Zrmanja-Obrovac
Izvor: Baza pokazatelja
Zrmanja
U 2010. u vodotoku Zrmanja utvrđeno je najveće opterećenje pokazateljima : KPK, amonija i metala, dok je u 2009. bio najveći unos pokazatelja BPK5, suspendirane tvari i ukupnog dušika. Najveće opeterćenje nitratima bilo je u 2012. godini. Tijekom 2011. godine bio je najmanji unos svih pokazatelja.
Slika 5g. Unos hranjivih tvari Krka
Izvor: Baza pokazatelja
Krka
Najmanji tereti svih pokazatelja u vodotoku Krka utvrđeni su 2011. godine, a najveći u 2010. godini.
Unos teških metala Pd, Cd, Cu, Zn, Cr i Ni vodotocima u more
Tablica 2.
| Element [tona/godini] | 2009 | 2010 | 2011 | 2012 |
| Olovo (Pb) | 7.3464 | 4.229 | 0.511 | 4.489 |
| Kadmij (Cd) | 0.9073 | 0.171 | 0.084 | 0.0564 |
| Bakar (Cu) | 12.0536 | 9.65 | 6.252 | 27.325 |
| Krom (Cr) | 13.7926 | 20.67 | 3.631 | 5.377 |
| Nikal (Ni) | 10.5531 | 16.03 | 6.466 | |
| Cink (Zn) | 20.244 | |||
Generalno vidljiv je trend smanjivanja unosa teških metala vodotocima u more. Veće varijacije u iznosima uzrokovane su različitim brojem postaja od godine do godine.
Opasne tvari u morskim organizmima
školjkaši Mytilus galloprovncials, kao sesilni organizmi predstavljaju, zbog svog načina ishrane (filtracija morske vode) i svojstva akumulacije različitih onečiščujućih tvari u svom tkivu, idealne bioindikatore za ocjenu stupnja onečišćenja određenog područja te su kao takvi našli široku primjenu u čitavom Sredozemlju. Istraživanje stupnja onečišćenja morskog okoliša u Republici Hrvatskoj pomoću ovih školjkaša, provodilo se na 22 priobalnih postaja od Dubrovnika do Limskog kanala tijekom razdoblja od 1998. do 2011. godine u sklopu nacionalnog monitoring programa „Jadran“ (Slika 7a). Obzirom da su prestankom financiranja ovog projekta istraživanja obustavljena, u ovom trenutku ne možemo decidirano odgovoriti na pitanje o recentnom stanju priobalja obzirom na onečišćenje, već jedino komentirati stanje tijekom istraživanog razdoblja .
Rezultati istraživanja tijekom Projekta Jadran
Opasne tvari u morskim organizmima
školjkaši Mytilus galloprovncials, kao sesilni organizmi predstavljaju, zbog svog načina ishrane (filtracija morske vode) i svojstva akumulacije različitih onečiščujućih tvari u svom tkivu, idealne bioindikatore za ocjenu stupnja onečišćenja određenog područja te su kao takvi našli široku primjenu u čitavom Sredozemlju. Istraživanje stupnja onečišćenja morskog okoliša u Republici Hrvatskoj pomoću ovih školjkaša, provodilo se na 22 priobalnih postaja od Dubrovnika do Limskog kanala tijekom razdoblja od 1998. do 2011. godine u sklopu nacionalnog monitoring programa „Jadran“ (Slika 7a). Obzirom da su prestankom financiranja ovog projekta istraživanja obustavljena, u ovom trenutku ne možemo decidirano odgovoriti na pitanje o recentnom stanju priobalja obzirom na onečišćenje, već jedino komentirati stanje tijekom istraživanog razdoblja .
Slika 7a. Stalne postaje istraživanja opasnih tvari u školjkašima Mytilus galloprovincialis tijekom razdoblja od 2000. do 2011. godine
Rezultati istraživanja tijekom Projekta Jadran
Analiza podataka o masenim udjelima onečiščujućih tvari u školjkašima Mytilus galloprovincials obzirom na njihovu prostornu raspodjelu (Slika 7b, primjer prostorne raspodjele kadmija) pokazala je da su najveći udjeli ustanovljeni u područjima pod utjecajem komunalnih i industrijskih otpadnih voda, dok su najmanji udjeli ustanovljeni u područjima bez izraženog antropogenog utjecaja, kao i u ušćima Neretve i Krke.
Ako podatke za masene udjele onečiščujućih tvari u školjkašima iz priobalja Republike Hrvatske razvrstamo u raspone koje, za karakterizaciju stupnja onečišćenja u Mediteranu, koristi Okolišni program Ujedinjenih naroda i Mediteranski akcijski plan (UNEP/MAP, 2011) (Tablica 1) možemo zaključiti da se najveći broj podataka iz našeg priobalja kod:
- onečišćenja olovom i kadmijem nalaze u kategorijama niskih i umjerenih vrijednosti;
- onečišćenja živom nalazi u kategorijama umjerenih i visokih vrijednosti;
- onečišćenja polikloriranim bifenilima nalazi u kategorijama umjerenih i povišenih vrijednosti;
- onečišćenja DDT-om nalazi u kategoriji niskih vrijednosti.
Slika 7b. Prosječni maseni udjeli kadmija (μg/kg suhe mase) (± 1 STD) u mekom tkivu školjkaša na istraživanim postajama tijekom razdoblja istraživanja
Izvor: Baza pokazatelja
Tablica 3. Rasponi masenih udjela odabranih onečiščujućih tvari u školjkašima Mytilus galloprovincialis prema UNEP/MAP i postotak od ukupno analiziranog broja uzoraka iz priobalja Republike Hrvatske u pojedinoj kategoriji.
Analizom prikupljenih podataka obzirom na njihovu vremensku raspodjelu ustanovljeni su dva različita slučaja, i to: | Rasponi udjela onečiščujućih tvari (μg/g suhe mase) za Mediteran | |||||
| Kategorija | Olovo | Živa | Kadmij | PCBs | DDTs |
| Niski udjeli | do 1,56 | do 0,01 | do 0,8 | do 36 | do 40 |
| Umjereni udjeli | 1,57 – 3,74 | 0,02-0,22 | 0,81 – 1,15 | 37 – 90 | 41 – 130 |
| Povišen udjeli | 3,75 – 8,15 | 0,23-0,53 | 1,16 – 2,00 | 91 - 190 | 131 – 1500 |
| Visoki udjeli | 8,16 – 28,05 | 0,53-3,69 | 2,01 – 3,91 | 191 - 367 | 1501-2579 |
| | Postotak (%) od ukupno analiziranog broja uzoraka iz priobalja RH u pojedinoj kategoriji | ||||
| Kategorija | Olovo | Živa | Kadmij | PCBs | DDTs |
| Niski udjeli | 45 | 0 | 47 | 24 | 100 |
| Umjereni udjeli | 28 | 64 | 39 | 35 | 0 |
| Povišen udjeli | 19 | 14 | 14 | 34 | 0 |
| Visoki udjeli | 8 | 22 | 0 | 7 | 0 |
- tijekom istraživanog razdoblja zabilježeno je povećanje masenih udjela onečiščujućih tvari;
- tijekom istraživanog razdoblja zabilježeno je smanjenje masenih udjela onečiščujućih tvari.
Povećanje masenih udjela ustanovljeno je uglavnom kod svih ekotoksičnih metala, i to osobito u područjima pod neposrednim antropogenim utjecajem (Slika 7c, primjer olova u Riječkoj luci), dok je smanjenje masenih udjela ustanovljeno kod polikloriranih bifenila, lindana i DDT-a u svim istraživanim područjima (Slika 7d, primjer polikloriranih bifenila u Riječkoj luci).
Slika 7c. Promjene masenih udjela olova u školjkašima Mytilus galloprovincijalis u Riječkoj luci tijekom razdoblja od 2000. do 2011. godine
Izvor: Baza pokazatelja
Slika 7d. Promjene masenih udjela polikloriranih bifenila u školjkašima Mytilus galloprovincijalis u Riječkoj luci tijekom razdoblja od 2000. do 2011. godine
Izvor: Baza pokazatelja
Trend povećanja masenih udjela ekotoksičnih metala u područjima pod antropogenim utjecajem vjerojatno je izazvan povećanjem industrijske proizvodnje (osobito u metalo-prerađivačkoj industriji, Statistički ljetopis, 2009, 2011) tijekom razdoblja od 2002. do 2008. godine, dok je smanjenje udjela postojanih organskih onečiščujućih tvari posljedica zakonske regulative kojom se ograničava proizvodnja, trgovina i primjena ovih spojeva u industriji i poljoprivredi.
Kao završnu napomenu u odnosu na stupanj onečišćenja morskih organizama opasnim tvarima potrebno je istaknuti da tijekom istraživanja nije zabilježen niti jedan uzorak u kojem bi ustanovljeni maseni udio prekoračio zakonom propisanu vrijednost o najvišoj, ili maksimalno dopuštenoj koncentraciji tvari obzirom na upotrebu za ljudsku prehranu.
Onečišćenje mora vodenim balastom
Onečišćenje mora vodenim balastom
Od 2007. godine kontinuirano pada broj brodova koji uplovljavaju ju Jadransko more pod jurisdikcijom Republike Hrvatske. Stoga kontinuirano pada i broj brodova koji su iskrcali vodeni balast kao i količina iskrcanog vodenog balasta. Glavni razlog ovako velikom padu iskrcanog vodenog balasta u hrvatskim lukama je stupanje na snagu novog propisa u pogledu upravljanja i nazora brodskih balastnih voda na brodovima.
Većina brodova koji plove u hrvatskom dijelu Jadranskog mora su brodovi pod hrvatskom zastavom koji plove iz jedne u drugu hrvatsku luku. Stoga je izrazito velika kočina vodenog balasta koja je iskrcana u hrvatskim lukama podrijetlom iz Jadranskog mora.
Iznenadna onečišćenja mora
Slika 8. Onečišćenje mora vodenim balastom - bazni indeks u odnosu na 2007. godinu
Izvor: Baza pokazatelja
Iznenadna onečišćenja mora
Broj slučajeva onečišćenja raste do 2010. godine kada ponovno počinje naglo padati uslijed pojačanog inspekcijskog nadzora.
Od 2005. godine broj onečišćenja od nepoznatog počinitelja je u porastu (s blagim padom u 2008. godini), a vrhunac doživljava u 2010. godini. Nakon 2010. godine počinje broj onečišćenja konstantno padati što se može povezati s brojem uplovljavanja plovila u Jadransko more pod jurisdikcijom Republike Hrvatske te s padom gospodarskih aktivnosti u priobalju. Treba napomenuti da ne postoje podatci za 2009. godinu.
Slika 9a. Onečišćenje mora i pomorskog dobra s plovnih objekata
Izvor: Baza pokazatelja
Slika 9b. Onečišćenje mora i pomorskog dobra od nepoznatog počinitelja
Izvor: Baza pokazatelja
Slika 9c. Onečišćenje mora i pomorskog dobra s kopna
Izvor: Baza pokazatelja
Slika 9d. Ukupan broj slučajeva onečišćenja mora i pomorskog dobra/voda
Izvor: Baza pokazatelja
Kontroliraju li se i smanjuju onečišćenja, odnosno opterećenja u morskom i obalnom okolišu kako bi se osiguralo da nema značajnih negativnih utjecaja ili rizika za ljudsko zdravlje i/ili zdravlje ekoloških sustava i/ili korištenje mora i obala?
Onečišćenja obalnog okoliša se kontroliraju na temelju cijele serije Zakona i podzakonskih akata i postupaka koji se provode na osnovu njih. Takav način se do sada pokazao ispravnim, posebice ispitivanje kakvoće mora koje se redovito provodi. Usprkos tome, postoji i dalje prostor da se postojeće stanje poboljša, primjerice kroz upravljanje i zbrinjavanje balastnih voda u lučkim područjima većih i frekventnih luka orijentiranih na kruzing promet i prijevoz velikih tereta.